Carlo, četvrto od sedmero braće u obitelji Torre, rođen je 9. srpnja 1900. godine u Cernuscu sul Navigliu, u pokrajini Milan. Godine 1917., tijekom izbijanja Prvog svjetskog rata, mladi Carlo pozvan je na vojnu službu. Nakon što se vratio kući, svjedočio je smrti svoga oca i preuzeo odgovornost za obitelj sve do 1923., kada je, kako bi slijedio svoj svećenički i misijski poziv, stupio u Salezijanski institut Kardinal Cagliero u Ivrei.
PRIKLJUČIO SE SALEZIJANCIMA I OTIŠAO U KINU, TAJLAND U tri godine završio je sve svoje srednjoškolske studije. Godine 1926. oprostio se od obitelji i otišao u Kinu. Njegovi nadređeni poslali su ga u novu salezijansku misiju u Tajlandu, gdje je Carlo dao svoje prve redovničke zavjete u Bang Nok Khueku, matičnoj kući salezijanske misije u Tajlandu.
INSPIRIRAN OSNIVANJEM LOKALNE KONGREGACIJE Providence ga je vodila da bude vođa, uključujući i duhovnom smislu, zajednice. Iz kontakta s mladima i ženama koje su pomagale oko kuće, vodila ga je ideja: “Inspiriran sam od strane Gospe” da ih okupi i osnuje Kongregaciju lokalnih sestara koje bi bile od koristi i brinule se o crkvama, župnim školama, kuhinji i praonici u internatima, te bi se također bavile poučavanjem kateheze djeci u pripremi za primanje Sakramenata.
NAPUSTIO SALEZIJANCE KAKO BI RADIO SA SESTRAMA Godine 1936. Carlo je zaređen svećenikom. Nakon Drugog svjetskog rata, don Carlo, zajedno s nadređenima, donio je tužnu odluku da napusti Kongregaciju kako bi se potpuno posvetio svojem početničkom radu, i inkardiniran je u biskupiju Bangkoka.
TEŠKE GODINE ZA NJEGA I SESTRE Don Carlo patio je kao don Bosco i don Variara kao osnivač, ali s neprestanim hrabrošću, uvjeren da izvršava Božju volju. To su bila vrlo teška godina za njega i njegove posvećene sestre. Našli su se u sve očajnijim okolnostima, bez jednog penija, bez krova nad glavom i bez posla. Zarađivali su kruh popravljajući odjeću koju bi potom prodavali za nekoliko penija.
S dozvolom biskupa, don Carlo je poslao Rim pravilo za odobrenje svojih sestara kao Instituta posvećenih žena. Godine 1955., nakon mnogo poteškoća, prvih sedam sestara položilo je zavjet u novosnovanom “Svjetovnom institutu Kćeri Kraljice Marije Bezgrešne.”
DOZVOLA ZA POVRATAK SALEZIJANCIMA KADA MU JE BILO 80 GODINA U međuvremenu, don Carlo je već neko vrijeme tražio dopuštenje da se vrati Salezijanskoj Kongregaciji. Biskup mu je to dopustio tek kad je već napunio 80 godina. Preminuo je u Bangkoku kao salezijanac 4. travnja 1982. godine.